Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine„ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – proč. tekst), Zakonu o okolišu („Narodne novine„ broj 80/13 i 153/13), i članka 15. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš („Narodne novine„ broj: 64/08) i članka 33. Statuta Općine Primošten („ Službeni vjesnik Općine Primošten broj 3/13 i 5/13) na traženje Ministarstva gospodarstva RH, KLASA: 310-01/14-03/280; URBROJ: 526-04-02-01/1-15-34 od dana 16. veljače 2015. godine Općinsko vijeće Općine Primošten, na svojoj 10. sjednici održanoj dana 13. veljače 2015. godine, donosi:
Z A K L J U Č A K
Općinskog vijeća Općine Primošten
o „Strateškoj studiji vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu“
Članak 1.
Općinsko vijeće Općine Primošten u sklopu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Ministarstva gospodarstva RH, povodom izrade Strateške studije o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, daje negativno mišljenje na izrađenu studiju izrađivača „Ires ekologija d.o.o.“ i „ZaVita, svetovanje d.o.o.“ na način kako u nastavku slijedi:
Republika Hrvatska spada među „top“ tri države u Europi po kvaliteti mora, treći smo u Europi po bogatstvu vode, a možemo biti zadovoljni i kvalitetom zraka. Imamo 19 nacionalnih parkova i parkova prirode a gotovo 30 posto Hrvatske je pod ekološkom mrežom Natura 2000.
Ishitreno ulaženje Republike Hrvatske u priču oko eksploatacije Jadrana radi potencijalnog iskorištavanja ugljikovodika, riskantno je ukoliko se uzme u obzir da je izrada ove studije povjerena „privatniku“ a da se za izradu iste nisu koristili akademski i znanstveni kapaciteti koje Hrvatska ima u Državnom zavodu za zaštitu prirode, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, Hrvatskom hidrografskom institutu, Institutu Ruđer Bošković, Agenciji za zaštitu okoliša itd. pa bi navedeno ukazivalo na zaključak da je studija izrađena na način da ista opravdava potez Vlade. Ne manje važno potrebno je upozoriti javnost da je posljednji put tek 2008. godine donesen Plan intervencija kod izvanrednih onečišćenja mora. Iz navedenog očito je da i ovog puta država ne radi u interesu građana.
Naime u Planu iz 2008. godine u čl.1. točki 6. „Iznenadno onečišćenje mora“ nigdje ne spominje se mogućnost nastanka onečišćenja mora upravno mogućim izlijevanjem nafte odnosno ispuštanjem sumporvodika. Ujedno u točki 1.1. pod „vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora“ također nigdje se ne spominje da rizik odnosno prijetnja onečišćenju mora može proizići upravo iz istraživačkih djelatnosti odnosno same eksploatacije Jadrana zbog mogućeg izlijevanja nafte pa iz navedenog proizlazi da u ovom dokumentu nisu niti utvrđene pravne pretpostavke-zakonski okviri za odgovornost za nastalu štetu dok javnosti nedostaju podatci na koji je način država predvidjela mogućnost utuživanja odgovornih za naknadu šteta odnosno koje su garancije koje istraživači budući koncesionari nude zbog mogućih incidenata vezanih uz istraživanje ili crpljenje nafte u Jadranu izlijevanjem nafte odnosno ispuštanjem sumporvodika.
Prije svega, mišljenja smo da je Strateška studija za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, koji je zaključen 3. studenog 2014. godine trebala prethoditi samom natječaju. Natječaj je sproveden bez studije i pet kompanija dobilo je dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na istražnim prostorima, bez da je sprovedena kvalitetna javna rasprava sa zainteresiranom javnošću pa tako u ovom trenutku ne znamo kakav je potencijalni utjecaj istraživanja na ekološki osjetljiva područja Jadrana kao što su ribolovni predjeli, koraljni grebeni, mrijestilišta, uzgajališta riba i školjaka, lučna područja,odnosno kakav je utjecaj na glavne linije pomorskog prometa, plaže i naseljena područja.
Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu došlo je do pomicanja istražnih područja od obale i otoka, odnosno strožih ekoloških standarda i navodno boljih ekonomskih uvjeta za Hrvatsku, međutim i dalje mišljenja smo da je granica od predviđenih minimalnih 6 km od otoka i 10 km od kopna i dalje pre blizu obalnih naselja (tim više što granica od 6 km nije korištena za pučinske otoke, od kojih neki imaju ogroman značaj za bio raznolikost – Jabuka, Palagruža…), te da ni najviši ekološki standardi nisu garancija ne postojanja štetnog utjecaja na sva obalna mjesta, pa tako i na područje naše općine.
Primoštenski akvatorij, kao i morska prostranstva koja ga okružuju, imaju izuzetno visoke krajobrazne vrijednosti, a istražni prostor „Srednji Jadran 11“ nalazi se u neposrednoj blizini prolaza –pomorske rute kojom se koriste nautičari dok krstare jadranskom obalom. Iz tog razloga, mišljenja smo kako bi već i samo istraživanje, a pogotovo eksploatacija ugljikovodika na tom istražnom prostoru moglo smanjiti krajobraznu vrijednost morskih prostranstava te negativno utjecati na nautički odnosno na ukupni turizam u našem području.
U Strateškoj studiji navedene su preporuke za smanjenje površina pojedinih istražnih prostora (1, 14 i 17, te 11 u dogovoru s Ministarstvom turizma), ali pošto su se kompanije prijavljivale za istraživanje i eksploataciju istražnih prostora prije nego je Strateška studija objavljena, nije jasno hoće li koncesionari morati prihvatiti te preporuke.
Još većim rizikom kako za pravo građana na čist okoliš tako i na ukupni turizam smatramo negativan utjecaj na okoliš koji će neminovno uslijediti ako u tom istražnom prostoru dođe do eksploatacije nafte. Svjesni smo činjenice da je Strateškom studijom predviđeno da se prije svake eksploatacije ugljikovodika prvo mora izraditi studija utjecaja na okoliš, ali dok je vrijeme želimo se izjasniti sada, dok se s istražnim radnjama još nije niti započelo.
Naime, poznato je da seredovnim radom platforme stvara onečišćenje vode i zraka koje pri odgovarajućim morskim strujama/vjetru može dospjeti i do naseljenih područja općenito odnosno konkretno u ovom slučaju i do naše općine, te samim time negativno utjecati na turizam, koji je glavni izvor prihoda Općine Primošten, ali i na ribarstvo općenito.
Kako je istaknuto od Agencije za ugljikovodike i Ministarstva gospodarstva, na natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju mogle su se prijaviti samo kompanije koje udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima. Konzorcij koji je dobio dozvolu za istraživanje i eksploataciju na sedam istražnih prostora (između njih i Srednji Jadran 11 koji je najbliži našoj općini) čine kompanije Marathon Oil i OMV. Unatoč tome što te kompanije „udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima“, obje su uzrokovale više nesreći i izljeva nafte u zadnjih 15 godina. Među značajnijima su izlijevanje nafte iz naftovoda Marathon Oil-a, 2000. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, prilikom čega je u okoliš ispušteno čak 1.900.000 litara nafte, te tri izljeva nafte pokraj obala Novog Zelanda koje je uzrokovao OMV.
Za razliku od izlijevanja nafte u ocean pokraj Novog Zelanda, svako izlijevanje nafte u plitki i poluzatvoreni Jadran dovelo bi do značajnih posljedica na ukupni eko sustav, tim više što Hrvatska (trenutno) nije spremna za sanaciju mogućih izljeva nigdje u dostupnim dokumentima nije vidljiva procjena koliko je primjerice potrebno kvalificirane radne snage za cjelokupno uređenje potencijalno zagađenog prostora (krški reljef bogato razvijene Jadranske obale pretpostavlja se da je zahtjevniji prostor za saniranje šteta nastalih od izlijevanja nafte od primjerice pješčanih plaža) te koja su točno kemijska sredstva predviđena za čišćenje, odnosno gdje se i u kojem dijelu Hrvatske nalaze mjesta predviđenog skladištenja naftnog otpada odnosno koja je procjena troškova prijevoza do tih mjesta. Navedene podatke, trebali bi imati već sada.
U Strateškoj studiji navedeno je kako nije poznato koje će tehnologije koristiti koncesionari, a naše je mišljenje kako je upravo Strateška studija trebala definirati koje su tehnologije prihvatljive, odrediti stroge uvjete koje moraju zadovoljiti koncesionari kako bi se ograničio ikakav negativan utjecaj na okoliš.
U Strateškoj studiji koja je prema našem mišljenju manjkava navedeno je kako će se sav kruti otpad koji nastaje tijekom eksploatacije ugljikovodika prevoziti na kopno i predavati pravnoj osobi koja je ovlaštena za njegovo zbrinjavanje, međutim nedostaje objašnjenje na koji način se planira zbrinjavati taj otpad, koji su u ovom trenutku poznate pravne osobe koje se bave zbrinjavanjem takve vrste otpada u Hrvatskoj, gdje se i u kojem dijelu Hrvatske nalaze skladišni prostori za zbrinjavanje otpada niti je poznato kako će se postupati s ostalim otpadnim materijalom – isplakom, krhotinama stijena,otpadnim vodama…
Naša zadnja ne manje važna primjedba odnosi se na to da socio-ekonomske značajke nisu dovoljno razrađene, jer se iz tog dijela Strateške studije ne dobiva gotovo nikakav uvid u stvarni utjecaj istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu na ukupni državni proračun te kakve su projekcije na ukupni gospodarski učinak eksploatacije Jadrana.
U studiji, navedeni su samo potencijalni prihodi, a negativni utjecaji na turizam i ribarstvo nisu ni spomenuti, niti je u konačnici izrađena cost-benefit analiza.
Dakle, gruba optimistična procjena potencijalne zarade u dijelu Republike Hrvatske prema našim procjenama iznosi maksimalno 54,5 milijardi EUR-a (procjena je izrađena za cijenu nafte 100 dolara po barelu i iskoristive rezerve od 1,5 milijardi barela ekvivalenta nafte), dok je zarada u turizma u istom periodu od 30. godina minimalno 240 milijardi EUR-a.
Ukoliko se uzme u obzir da se cjelokupno društvo okreće prema obnovljivim izvorima energije ta da je čist okoliš najveći kapital država odnosno naš najveći proizvod, jasno je da je u ovom slučaju riječ o više nego dugoročno štetnom poslu za Hrvatsku.
Slijedom navedenog budući je Republika Hrvatska država u kojoj proračun doslovno ovisi o rezultatu turističke sezone, vodeći računa o tome da turizam ne samo da krpa državni već i kućne proračune, u situaciji kada prepuštamo cca 50% potencijalnog profita strancima dok isti ne snose rizike onečišćenja Jadrana i Hrvatske općenito odnosno ne snose dugoročne štetne posljedice za naše društvo u cjelini, Općina Primošten ne može se pozitivno očitovati niti dati blagoslov ovom prijedlogu Vlade.
Članak 2.
Ovaj Zaključak uz popratni obrazac za sudjelovanje u savjetovanju, dostavit će se Ministarstvu gospodarstva RH poštom preporučeno te u elektroničkom obliku na adresu: [email protected]
Članak 3.
Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju sastavni je dio ovog zaključka.
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u „Službenom vjesniku Općine Primošten«.
Klasa:351 -01/15-03/02
Ur.broj:2182/02-01-15-2
Primošten, 13. veljače 2015. godine
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE PRIMOŠTEN PREDSJEDNIK
Vinko Bolanča
| OBRAZACSUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU
1. Strateška studija o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu 2. Netehnički sažetak Strateške studije o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu 3. Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu |
||
| Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta | Strateška studija o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu | |
| Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta | Ministarstvo gospodarstva | |
| Razdoblje savjetovanja (početak i završetak) | 16.01.2015. do 16.02.2015. | |
| Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta | Općina Primošten OIB: 16878804200, Sv. Josipa 7. Primošten 22 202 | |
| Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate | 2828 stanovnika općine PrimoštenOčuvanje prirodne baštine i kvalitete mora, koji su neophodni za zdrav život i djelatnosti u turizmu. | |
| Načelne primjedbe na predloženi nacrt | 1) Mišljenja smo da je Strateška studija trebala prethoditi natječaju za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, koji je zaključen 3. studenog 2014. godine. Natječaj je sproveden i pet kompanija je dobilo dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na ukupno istražnih prostora, bez da je sprovedena javna rasprava sa zainteresiranom javnošću.2) Primoštenski akvatorij, kao i morska prostranstva koja ga okružuju, imaju izuzetno visoke krajobrazne vrijednosti, a istražni prostor Srednji Jadran 11 nalazi se u neposrednoj blizini prolaza kojim se koriste nautičari dok krstare jadranskom obalom. Iz tog razloga, mišljenja smo kako bi već i istraživanje, a pogotovo eksploatacija ugljikovodika na tom istražnom prostoru moglo smanjiti krajobraznu vrijednost morskih prostranstava te negativno utjecati na nautički turizam u našem području.U Strateškoj studiji su navedene preporuke za smanjenje površina pojedinih istražnih prostora (1, 14 i 17, te obavljanje istražnih aktivnosti u dijelu istražnog prostora 11 u dogovoru s Ministarstvom turizma), ali nije jasno naznačeno hoće li te preporuke biti obvezujuće pri izradi konačnog Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.
3) Redovnim radom platforme stvara se onečišćenje vode i zraka koje pri odgovarajućim morskim strujama/strujanjima zraka može dospjeti i do područja naše općine, te negativno utjecati na turizam, koji je glavni izvor prihoda Općine Primošten, kao i na ribarstvo. Pošto je hrvatsko more među najčišćima u Europi, stajališta smo da bi ga takvim trebalo i očuvati. 4) Kako je istaknuto od Agencije za ugljikovodike i Ministarstva gospodarstva, na natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju mogle su se prijaviti samo kompanije koje udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima. Konzorcij koji je dobio dozvolu za istraživanje i eksploataciju na sedam istražnih prostora (između njih i Srednji Jadran 11 koji je najbliži našoj općini) čine kompanije Marathon Oil i OMV. Unatoč tome što te kompanije „udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima“, obje su uzrokovale više nesreći i izljeva nafte u zadnjih 15 godina. Među značajnijima su izlijevanje nafte iz naftovoda Marathon Oil-a, 2000. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, prilikom čega je u okoliš ispušteno 1.900.000 litara nafte, te tri izljeva nafte pokraj obala Novog Zelanda koje je uzrokovao OMV. 5) Za razliku od izlijevanja nafte u ocean pokraj Novog Zelanda, svako izlijevanje nafte u plitki i poluzatvoreni Jadran dovelo bi do značajnih posljedica, tim više što Hrvatska (trenutno) nije spremna za sanaciju mogućih izljeva. Plan intervencija kod izvanrednih onečišćenja mora donesen je još 2008. godine, a u čl. 1, točki 6.: „Iznenadno onečišćenje mora“ nigdje se ne spominje mogućnost nastanka onečišćenja izlijevanjem nafte, niti se ta vrsta onečišćenja spominje u točki 1.1., pod vstama rizika i prijetnji od onečišćenja mora. Osim toga, Hrvatska nema, niti planira pribaviti brodove za čišćenje izljeva nafte. 6) Naša zadnja primjedba je da socio-ekonomske značajke nisu dovoljno razrađene, jer iz tog dijela Strateške studije ne dobiva se nikakav uvid u stvarni utjecaj istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na državni proračun. Navedeni su samo potencijalni prihodi, a negativni utjecaji na turizam i ribarstvo nisu ni spomenuti, niti je izrađena cost-benefit analiza. Budući da proračun Općine Primošten, a i Republike Hrvatske doslovno ovise o turizmu, a turizam o čistom moru mislimo da je ovom dijelu studije trebalo posvetiti puno više pažnje. |
|
| Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta | 8.3.2.7.2.1 Utjecaj platformi na turizam »sunce i more«Utjecaj se procjenjuje kao zanemarivo negativan zbog provođenja mjera ublažavanja utjecaja, a pri procjeni nije dovoljno težine dano zagađenju koje nastaje redovnim radom bušotina, te riziku od akcidenata.
8.3.2.7.2.2 Utjecaj platformi na nautički turizam Utjecaj se procjenjuje kao zanemarivo negativan zbog provođenja mjera ublažavanja utjecaja, iako i s preporučenim smanjenjima površina istražnih prostora postoji rizik od negativnog utjecaja na nautički turizam, koji po našem mišljenju nije zanemarivo negativan. 8.3.2.9.2 Financijske koristi za Republiku Hrvatsku – primjer (izvor AZU) Za proračun je korištena predviđena cijena od 83 dolara po barelu nafte, iako je cijena nafte izrazito podložna promjenama, pa je trenutno puno niža od 83 barela, a u budućnosti bi mogla dosegnuti i 150 dolara po barelu. Stoga mislimo da je procjena financijske koristi za Hrvatsku trebala uključiti i projekcije za različite cijene nafte (npr. 50, 100 i 150 dolara po barelu). |
|
| Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje | Stipe Petrina | |
| KontaktE-mail: [email protected]
Telefon: 022/571-900 |
||
| Datum dostavljanja obrasca | 13.02.2015. | |
| Jeste li suglasni da se ovaj obrazac, s nazivom/imenom sudionika/ce savjetovanja, objavi na internetskoj stranici nadležnog tijela?[1] | DA | |
Važna napomena:
Popunjeni obrazac dostaviti na adresu elektronske pošte [email protected] zaključno do 16. veljače 2015. godine
[1]Sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12), osobni podaci neće se koristiti u druge svrhe, osim u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe, uz uvjet poduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera.
Anonimni, uvredljivi ili irelevantni komentari neće se objaviti.